Rasadnik Cvjetićanin Apatin

Veliko otrežnjenje na domaćem IT tržištu: Talas zatvaranja stranih kompanija ostavio stotine stručnjaka bez posla

 

Nakon godina nezaustavljivog rasta, domaća IT scena suočava se sa ozbiljnom krizom outsourcing modela, zatvaranjem velikih gejming i razvojnih studija, te drastičnim smanjenjem broja oglasa za posao što je najviše pogodilo mlade inženjere.

Veliko otrežnjenje na domaćem IT tržištu: Talas zatvaranja stranih kompanija ostavio stotine stručnjaka bez posla
 

Domaći IT sektor prolazi kroz najizazovniji period u poslednjoj deceniji. Dok je do kraja 2022. godine ova industrija bila sinonim za apsolutnu stabilnost i konstantan rast, faza u kojoj se nalazimo donela je otrežnjenje, optimizaciju troškova i ozbiljne strukturne promene. Srbija u ovome deli sudbinu globalnog tehnološkog tržišta, ali uz specifične lokalne otežavajuće okolnosti.

Talas zatvaranja i otpuštanja (Sredina 2025 – Jun 2026)

Proleće 2026. godine obeležio je do sada najkonkretniji udarac na domaću IT scenu. U kratkom periodu, nekoliko velikih inostranih kompanija ugasilo je svoje kancelarije ili drastično smanjilo timove. Samo u martu i aprilu 2026. izgubljeno je između 450 i 600 IT radnih mesta, a sa gašenjem Ubisofta i kasnijim rezovima taj broj prelazi 600–700 ljudi.

Pregled najznačajnijih zatvaranja i rezova u ovom periodu:

  • Lottomatica: Zatvoren ceo razvojni centar u Beogradu nakon akvizicije kompanije SKS365 i završene migracije platforme (pogođeno oko 348 ljudi).
  • Ubisoft: Francuski gejming gigant u potpunosti je donuo odluku o zatvaranju svog studija u Beogradu (oko 100 ljudi ostalo bez posla).
  • Zendesk: Zatvorena kancelarija u Srbiji, odnosno bivši domaći Tymeshift koji je kupljen 2023. godine (oko 60 ljudi).
  • Playstudios: Povlačenje sa tržišta i gašenje kompletnog lokalnog tima (nekoliko desetina zaposlenih).
  • Levi9: Zatvaranje kancelarije u Zrenjaninu uz smanjenje ukupnog broja zaposlenih (broj nije javno objavljen).
  • Block: Globalni otkazi i restrukturiranje gde je deo talasa direktno pogodio i timove u Srbiji.

Pre ovog talasa, istraživanja Srpske IT asocijacije (SITA) pokazala su da je čak 61% IT firmi u Srbiji u prethodnom periodu moralo da primeni neku vrstu otpuštanja kako bi stabilizovalo poslovanje.

Šta je najviše pogođeno, a ko prolazi bolje?

Kriza nije pogodila sve sektore podjednako. Jasno se kristališu grupe koje trpe najveći pritisak i one koje uspevaju da zadrže stabilnost.

Najviše stradaju:

  • Outsourcing firme: Srbija je primarno autsorsing tržište. Kada zapadni klijenti režu budžete, spoljne agencije prve ostaju bez ugovora.
  • Timovi nastali akvizicijama: Strane kompanije koje su kupile domaće startape često ih zatvaraju nakon što završe integraciju sistema ili kada nastupi globalna optimizacija troškova.
  • Customer Support SaaS firme: Alati orijentisani na korisničku podršku trpe direktan pritisak automatizacije.
  • Gaming studiji: Gejming industrija prolazi kroz globalno preslaganje i rezove, što se direktno prelilo na domaće timove.

Mnogo bolje prolaze:

  • AI firme: Kompanije koje razvijaju ili rano integrišu rešenja zasnovana na veštačkoj inteligenciji.
  • Cloud i DevOps: Infrastrukturne pozicije i dalje imaju visok stepen stabilnosti jer su neophodne za održavanje sistema.
  • Cybersecurity: Bezbednost podataka ostaje prioritet bez obzira na ekonomske rezove.
  • Product kompanije: Firme koje razvijaju i plasiraju sopstveni proizvod umesto čistog iznajmljivanja programerskih sati imaju znatno veću stabilnost.

Zašto se ovo dešava? (Ključni uzroci)

Stručnjaci iz industrije izdvajaju tri glavna faktora koji su stvorili pritisak na domaćem tržištu:

  1. Ranjivost autsorsing modela: Kada klijenti iz SAD i EU smanjuju budžete zbog visokih kamatnih stopa i inflacije, poslove vraćaju in-house ili traže jeftinije destinacije.
  2. Uticaj veštačke inteligencije (AI): AI ubrzava automatizaciju rutinskih poslova, manuelnog testiranja (QA) i korisničke podrške. Danas manji timovi, uz napredne AI alate, mogu da završe obim posla za koji je ranije bila potrebna cela ekipa.
  3. Rast cena lokalne radne snage: Troškovi života i pritisak na plate u Srbiji su rasli, dok je država ukinula pojedine podsticaje bez adekvatne proaktivne zamene, čime se gubi epitet jeftine destinacije.

Trenutno stanje na tržištu rada

Ono što najviše brine jeste činjenica da se broj novih oglasa za posao nije vratio na nivo iz perioda 2021–2023. godine. Tržište je pretrpelo trajne strukturne promene.

Na otvorene pozicije za opštije programerske profile stiže i do nekoliko stotina, pa i hiljada prijava po oglasu. Dok iskusni seniori i mediori i dalje uspevaju da pronađu angažman, juniorima je tržište trenutno najteže u poslednjih 10 godina. Poslodavci sada imaju luksuz da biraju i traže isključivo ljude koji odmah donose merljiv povrat na investiciju (ROI).

Istovremeno, rast plata je drastično usporio. Dok su ranijih godina plate rasle dvocifreno, podaci pokazuju da je u sektoru računarskog programiranja prosečan rast usporio na tek oko 3,9%, što jedva pokriva nivo inflacije.

Ukratko, IT industrija u Srbiji ne propada, ali prolazi kroz bolnu retransformaciju gde konkurentnost više ne zavisi isključivo od niske cene rada, već od visoke specijalizacije i efikasnosti timova.

ID:2223 3 sati
121   0

Galerija

 1
Komentara: 0
 
 
Mišljenja izneta u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove ovog Internet portala. Komentari su moderirani i odobravani u skladu sa opštim pravilima i uslovima.

 Magazin

 Dešavanja

Vesti nema

 VREMENSKA PROGNOZA

 Sport

Vesti nema

 Foto

Vesti nema

 KURSNA LISTA

 Pištaljka

Vesti nema
^