Čovečja ribica: Fascinantno biće dinarskog krša i drugi najizdržljiviji organizam na svetu
Sa genomom 150 puta većim od ljudskog, sposobnošću da gladuje čitavu deceniju i večito mladom kožom, ovaj podzemni stanovnik prkosi zakonima biologije.
Čudesna čovečja ribica: Drugi najizdržljiviji organizam na svetu živi u našem komšiluku
Iza čuvenih vodenih medvedića (tardigrada), titulu drugog najizdržljivijeg organizma na planeti nosi biće koje živi veoma blizu nas. U pitanju je čovečja ribica (Proteus anguinus), endem i fascinantni stanovnik podzemnih reka, jezera i pećina dinarskog krškog reljefa Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Najpoznatije stanište ovih neobičnih stvorenja je čuvena Postojnska jama u Sloveniji.
Naučnici širom sveta već decenijama u čudu posmatraju ovo gotovo vanzemaljsko biće, analizirajući njegove jedinstvene sposobnosti i tražeći načine na koje bi čovek mogao da primeni neke od njenih bioloških supermoći.
Biološki fenomeni: Večita mladost i ekstremno preživljavanje
Čovečja ribica dostiže dužinu od 23 do 25 centimetara, a njen genom je čak 150 puta veći od čovekovog. Karakteriše je niz neverovatnih osobina koje prkose uobičajenim zakonima prirode:
- Životni vek do 100 godina – Ipak, zbog njene večito mlade i glatke kože, naučnici ne mogu sa sigurnošću i preciznošću da utvrde starost pojedinačnih jedinki.
- Gubitak vida i kretanje elektromagnetnim talasima – Rađa se sa razvijenim očima, ali ih tokom razvoja gubi, nakon čega se kroz apsolutni mrak podzemlja kreće primajući elektromagnetne talase iz okoline.
- Ekstremno spor metabolizam – Puls joj kuca svega dva puta u minuti, a sposobna je da uzima hranu tek jednom u deset godina.
- Neverovatna regeneracija – Na prednjim nogama ima tri prsta, a na zadnjim dva. Ukoliko ostane bez prstiju, oni se sami od sebe potpuno regenerišu.
Misterija razmnožavanja i fenomen neotenije
Jedna od najvećih specifičnosti čovečje ribice jeste neotenija. To je pojava u kojoj organizam čitav svoj život provodi u stadijumu larve i nikada ne postaje odrasla kopnena jedinka, ali uprkos tome zadržava moć da ostavlja potomstvo. Nauka još uvek nije u potpunosti odgonetnula da li ona ima sposobnost da rađa sama (partenogeneza) ili uvek mora biti oplođena nakon parenja.
Iako je zbog specifične boje kože dobila reč „čovek“ u svom nazivu, u prirodi se gotovo nikada ne sreće sa ljudima. Naučnici kroz šalu, ali i ozbiljne analize, navode da je upravo taj potpuni nedostatak kontakta sa ljudskom civilizacijom i spoljnim svetom glavni uzrok odsustva stresa, što joj omogućava tako dug i miran životni vek u srcu balkanskog podzemlja.
Galerija
Video
Sponzorisani
Aktuelno
Velika ulaganja u puteve: Radovi na deonici Kula–Lipar i nova pešačka staza
Premijer Đuro Macut u Kuli: Od novog zdravstvenog centra do moderne brze saobraćajnice kroz srce Bačke
MUP Sombor: Napad na aktiviste SNS u Kuli uz upotrebu metalnih štangli
Infrastrukturna revolucija u Sivcu: Od Malog Stapara do obnove deset ključnih ulica
Magazin
Čovečja ribica: Fascinantno biće dinarskog krša i drugi najizdržljiviji organizam na svetu
Jedan je zakon od gospoda: Gde prestaje zakon, počinje samovolja
Od fitnesa do književnosti: kako su Fitness bliznakinje svoj najveći san pretočile u knjigu
Prljavo Kazalište: Od pankerata iz Dubrave do vladara jugoslovenskih stadiona