Godišnjica smrti Mihajla Pupina: Od banatskog pašnjaka do svetske slave
Na današnji dan napustio nas je vizionar čiji su izumi postavili temelje savremene telefonije i rendgenske dijagnostike.
Na današnji dan, 12. marta 1935. godine, u Njujorku je preminuo Mihajlo Idvorski Pupin, jedan od najvećih svetskih naučnika, pronalazač i humanista srpskog porekla. Od rodnog Idvora, gde je kao čobanin posmatrao zvezde, do prestižnog Univerziteta Kolumbija, Pupinov put bio je oličenje upornosti i vere u znanje.
U Ameriku je stigao 1874. godine sa svega pet centi u džepu. Radeći teške fizičke poslove, uporedo je učio jezike i nauku, da bi 1879. upisao Kolumbija koledž. Njegov naučni rad obeležili su epohalni izumi, od kojih su najpoznatiji Pupinovi kalemovi, koji su omogućili telefonske razgovore na velikim udaljenostima. Takođe, dao je nemerljiv doprinos razvoju rendgenologije i radio-veza.
Osim naučnog rada, Pupin je bio veliki patriota i diplomata. Svojim uticajem i prijateljstvom sa američkim predsednikom Vudroom Vilsonom, direktno je pomogao Srbiji u određivanju granica nakon Prvog svetskog rata. Za svoju autobiografiju „Od pašnjaka do naučenjaka“ dobio je prestižnu Pulicerovu nagradu, ostavivši generacijama svedočanstvo o tome da rad i obrazovanje ne poznaju granice.
Galerija
Sponzorisani
Aktuelno
Uspešne Humanitarna Vaskršnje akcije u Odžacima: Prikupljeno preko 110.000 dinara
Odžaci obeležavaju Svetosavske dane: Predavanje, bogosluženje i nega duhovnog nasleđa
1 mes 64 0
Milion i sto hiljada dinara za kulturne projekte u Odžacima
Razbojništvo kod Odžaka: Filmsko hapšenje nakon pljačke prodavnice
Magazin
Kako je Slobodan Mičić sa tročlanom ekipom obišao ceo svet i stvorio kultni „Svet na dlanu“
Tajna ukusa naših predaka: Zašto je kuvanje na tihoj vatri u bakarnom posuđu ponovo u modi
Nedeljni horoskop od 13. do 20. juna 2026. godine: Vreme dubokih preispitivanja i povratka prošlosti
Moć unutrašnjeg glasa: Zašto je slušanje sopstvene intuicije jedini put do unutrašnjeg mira
Čovečja ribica: Fascinantno biće dinarskog krša i drugi najizdržljiviji organizam na svetu