Povećanjem komunalnih naknada na 20.000 KM po objektu, gradovi u Federaciji BiH pokrenuli su talas zatvaranja uplatnih mjesta igara na sreću.
Lokalne zajednice u Federaciji BiH pokrenule su odlučnu borbu protiv ekspanzije igara na sreću, koristeći fiskalne mehanizme koji su već počeli davati konkretne rezultate. Fokus je stavljen na drastično povećanje komunalnih taksi za prostore u kojima se priređuju igre na sreću, što je dovelo do zatvaranja objekata u više gradova.
Najznačajniji pomak napravljen je u Bihaću, gdje je nakon odluke gradske uprave o povećanju taksi zatvoreno čak 12 kladionica. Slični trendovi bilježe se i u Bužimu te Zenici. Prema novim propisima, naknade koje su ranije iznosile par hiljada maraka, sada dosežu značajne iznose:
Pokretač ove inicijative, aktivista Selmir Mujagić, ističe da je cilj učiniti fizički prostor kladionica ekonomski neisplativim. Prema njegovim riječima, "fizički prostor je mamac, a aparat je okidač", te je ključno spriječiti širenje mreže kladionica kroz urbanističko planiranje i zoniranje.
Ova akcija dobila je i široku podršku javnosti, uključujući i zajednički apel vjerskih zajednica. Islamska zajednica, Pravoslavna i Katolička crkva složne su u ocjeni da je zaštita porodice od pošasti kocke prioritet koji nadilazi politička pitanja.
Gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić, potvrdio je da je proces bio dugotrajan i pravno zahtjevan, ali da je postignuto rješenje potpuno legalno i u skladu sa zakonom. Ovim potezom, opštine su pokazale da imaju moć regulisati tržište i zaštititi javni interes unatoč kompleksnoj administrativnoj strukturi države.
